Embrionalni razvitak životinja, uključujući i čovjeka, sažetak je cjelokupne evolucijske povijesti neke vrste, zaključak je istraživanja hrvatskog znanstvenika dr. Tomislava Domazeta Loše, inače sin umirovljenog admirala Domazeta Loše, i njegova njemačkog kolege dr. Dietharda Tautza objavljenog u novom broju vodećeg znanstvenog časopisa Nature.

Znanstvena potvrda

Koliko je važan taj rad, koji predstavlja novi snažan dokaz teorije evolucije, najbolje govori podatak da mu je ugledni Nature posvetio i naslovnicu.

- Hipoteza da se u embrionalnom razvoju životinja zrcali cjelokupna evolucijska povijest vrste stara je gotovo 200 godina, ali dosad nije bila znanstveno potvrđena. No, mi smo otkrili novu metodologiju kojom je moguće mjeriti ukupnu evolucijsku starost aktivnih gena tijekom svake faze embrionalnog razvitka - rekao je dr. Tomislav Domazet Lošo (35), molekularni biolog iz Instituta “Ruđer Bošković”, naglasivši da se istraživanje zasniva na tzv. genomskoj filostratigrafiji.

Riječ je o metodi koju je Lošo razvio i eksperimentalno dokazao prije tri godine. Ta je metoda odlična u rekonstrukciji daleke evolucijske prošlosti, primjerice prije 500 milijuna ili milijardu godina, koja se ranije proučavala isključivo uz pomoć fosila.

Morfološka sličnost

- Uz pomoć genomske filostratigrafije dokazali smo da otprilike u sredini embrionalnog razvoja postoji period kad su svi kralježnjaci morfološki slični. U toj su fazi razlike u izgledu embrija, riba, gmazova i sisavaca jako male - pojasnio je Domazet Lošo, istaknuvši da su istraživanja rađena na ribi zebrici, obliću i komarcu.

- Postojanje filotipske faze ima implikacije na opće razumijevanje evolucije životinja. Naravno, kako je čovjek dio stabla života, ovo ima implikacije i na razumijevanje humane evolucije - zaključio je Domazet Lošo.