Kada su naši obrazovni 'dužnosnici prije nekoliko godina bili u Finskoj moglo se čuti kako ta zemlja ima odličan obrazovni sustav i bez programiranja u informatičkim sadržajima osnovnih škola. Prije nekoliko dana mogla se čuti i izjava da bi natjecanja iz C/++ trebalo ukinuti jer ne postoje u sadržaju izbornog predmeta informatike. Gospodo draga, hrvatski programerski pokret je brend koji je mukotrpno građen, spadamo u svjetske velesile, čak i učenici razredne nastave u Zagrebu od 2005. godine imaju programersku ligu, vrijeme je da se trgnete. Zabranili ste da mentori budu vanjske osobe koje nisu zaposlene u školama, sada pričate pričice da ćete dopustiti da kao mentori budu evidentirani i članovi udruga, ali uz uvjet da potpišu kodeks ponašanja, i to kao tzv. vanjski mentori, kao da mentor može biti unutrašnji i vanjski.

Pitamo vas, čelnike iz 2012/2013-te, hoćete li u kodeks ponašanja unijeti da i vi morate poštivati pravila natjecanja, a sve počinjene greške na štetu učenika, stare i buduće, ispraviti? Pitamo vas hoćete li zatim potpisati takav kodes ponašanja?

Jeste li ikada čuli za zlatne olimpijce Luku Kalinovčića, Lovru Pužara, Gorana Žužića, Stjepana Glavinu, Ivana Katanića, Ivucu Kičića, Gustava Matulu, Marina Tomića? Znadete li nešto o srebrnjacima poput Frane Šarića, Luke Donđivića ili Saša Stublića, Tomislava Tunkovića, Matije Milišića, Antuna Razuma i mnogim drugima. Jeste li ikada čuli za Adriana Satju Kurdiju, Mislava Balunovića, Ivana Lazarića, Domika Gleicha i ostale fantastične natjecatelje koji su stvarali naš nacionalni učenički brend?

Pitate li ih za njihovo mišljenje, odgovarate li im na primjedbe?

Jeste li se ikad zapitali što bi bio naš nacionalni interes, umijeće programiranja kao svjetski trend ili pamćenje činjenica iz osnova informatike koje nam namećete?

MOLIMO VAS, POGLEDAJTE BAREM OVAJ ČLANAK.

Nakon što je Estonija prošle godine pokrenula projekt ProgeTiiger u 20 osnovnih škola diljem zemlje, a u kojoj su školarce u osnovnim školama učili programiranju, sličnu stvar sada želi napraviti i Finska.

Alexander Stubb, Finski ministar europskih poslova za vanjsku trgovinu za Mashable je istaknuo kako bi Finska mogle uvesti programiranje u svoje osnovne škole. 

“Bilo bi odlično imati programiranje kao neobavezni predmet u školi. Djeca danas odrastaju uz tehnologiju, pa ako prije krenu s programiranjem to bolje za njih. Sve počinje s igrama i upoznavanju s tehnologijom, a kodiranje samo po sebi je velik dio cijele priče.” — dodaje Stubb.

Naime, uvođenje ovakvih nastavnih predmeta ne znači da će klinci odmah početi s razvojem aplikacija i igara, već djecu naučiti razvoju tehnoloških vještina od malih nogu. 

Finska je ujedno i vrlo plodno tlo za poduzetnike i programere iz nekoliko razloga. Prvi je svakako zbog Rovia, tvrtke koja stoji iza megapopularne igre Angry Birds i Nokije iz koje je proizašlo mnogo poduzetnika i pokretača novih startup projekata. Osim toga, Finska ima akademiju za programiranje na Aalto sveučilištu van Helsinkija koje financira sama škola, Nokia i Microsofta, a koja je namijenjena za razvoj aplikacija za Windows phone platformu.

Trebaju li i naše škole polako uvađati predmete u kojima djeca mogu učiti programirati?