Umjesto priznanja za prvo mjesto, učenici su dobivali pohvalnice za sudjelovanje

Umjesto priznanja za prvo mjesto, učenici su dobivali pohvalnice za sudjelovanje

19.10.2020.

U sustavu hrvatske školske izvrsnosti postoje i natjecanja iz programiranja koja su važna za popularizaciju i poticanje ovog vrlo zanimljivog i vrijednog područja. Više stotina učenika sa solidnim znanjima pokušava se svake godine izboriti za sudjelovanje na državnoj razini za osnovce u programskim jezicima Logo ili C++/Python, a poredak nakon natjecanja se utvrđuje ‘po razredimaPogledali smo javno dostupne podatke do 2009. godine, i vidjeli da je na svakoj ljestvici poretka samo jedan razred, ili peti ili četvrti ili treći. To je zaista ‘po razredima’ za razliku od primjerice 2011/12. godine kada se na istoj ljestvici poretka nalaze različiti razredi.

Proglasili pobjednike za ‘nakupinu razreda’ umjesto za svaki posebni razred

“Najmlađi programeri, učenici razredne nastave, čijim smo se uspjesima uvijek posebno radovali, na taj način su zakinuti za priznanja za prvo, drugo ili treće mjesto, odnosno za poredak koji su zaista ostvarili”, rekao je tajnik Zagrebačkog računalnog saveza (ZRS) Zdravko Škokić.

Dodao je kako je taj problem poznat niz godina, ali riješiv za pola sata administrativnog vremena. No, još uvijek nije riješen. Administracija koja je s lakoćom otkazala natjecanja u ovoj godini, na izvoru je i ovog problema kojeg ne žele riješiti.

Tako je primjerice Dominik Fistrić sada već član akademske zajednice na PMF-u, a još uvijek mu nisu upisane dvije državne pobjede dok je bio četvrti ili peti razred, unatoč brojnim predstavkama i zamolbama. 

“Baš u to vrijeme počeo sam raditi s najmlađima. Sjećam se s koliko ljubavi su svi radili sa mnom od drugog razreda osnovne škole i veselili se mojem napretku”, kaže Filip Mravunac, mentor učenicima do 6. razreda, i objašnjava kako je do toga došlo.

“Nisam mogao vjerovati da nisu znali napraviti ljestvicu poretka na isti način kao i prije pa su uskratili priznanja najmlađima. Možda sam izdanak iz logičke škole profesorice Mihaele Piskač, koja je jedina rasturala u programiranju kao i najbolji osmaši, i koja nas je ‘izdrilala’ da brzo razlikujemo što valja, a što ne valja. Svakom ‘njezinom’ djetetu pa tako i meni, nepoznavanje pravilnika od strane organizatora koje je imenovao AZOO bilo je odmah vidljivo. Na rang listi pozvanih na državno natjecanje za dobnu skupinu ‘do 5. razreda’ nalazili su se učenici različitih razreda (5., 4. i 3…) koji su, rješavajući iste zadatke, osvojili najviše bodova na županijskom natjecanju. Tako se u skladu s propozicijama radila tablica pozvanika na državno natjecanje”, istaknuo je Mravunac.

Nadalje je pojasnio da bi se napravile tablice poretka nakon državnog natjecanja bilo je potrebno tu tablicu pozvanih razdijeliti više tablica, odvojeno za svaki razred, i u njih upisati bodove osvojene na državnom natjecanju.

No oni to nisu napravili, nego su na njoj ostavili različite razrede, i onda je kopirali i promijenili naziv, pa u nju (?!) upisali bodove koje je svaki učenik osvojio na državnom natjecanju, čudi se Filip i nastavlja da su svi bodovi koji su osvojeni po završenom državnom natjecanju bili točni, ali nisu u skladu s propozicijama upisani u odvojene ljestvice ‘po razredima’, već na jednu zajedničku.

“I, eto kupusa”, nadovezao se Škokić i istaknuo kako se na taj način umjesto pobjednika za svaki posebni razred, kao i svih godina ranije, proglasio pobjednik za nakupinu razreda odnosno za više različitih razreda na istoj ljestvici poretka.

Dodao je da su i nazivi za te “nakupine” razreda neodgovarajući ili bolje rečeno smiješni, poput ‘do 5. razreda’ ili ‘5. razred’, a takvo stanje je i danas. Stoga natjecanje još uvijek nije uredno raspremljeno. “Bodovi su točni, ali su ljestvice poretka, da se slikovito izrazim, uvredljive i za kognitivni sustav patogenih bakterija”, naglasio je Škokić.

Ljestvice poretka još uvijek nisu ispravljene i razdvojene po razredima

Prema uputama za provedbu natjecanja i smotri tri prvoplasirana učenika trebaju dobiti priznanja, a ostali pohvalnice.

“Nažalost, desetak učenika još uvijek ima pogrešno upisan poredak nakon natjecanja jer ljestvice poretka nisu bile razdvojene po razredima. Neki učenici su umjesto priznanja za prvo mjesto dobili priznanje za drugo mjesto, neki su na ljestvici upisani kao četvrti ili peti, a bili su treći ili prvi za svoj razred. Ima i onih koji nisu dobili priznanja za poredak od prvog do trećeg mjesta nego samo pohvalnicu za sudjelovanje”, rekao je Škokić.

U razgovor se uključila i Dominikova majka Nikolina koja je rekla kako je njezin sin umjesto priznanja za 1. mjesto dobio pohvalnicu za sudjelovanje, koju je ona vratila

Ima li Hrvatska pravo na ispravno upisan poredak nakon natjecanja?

Tolike godine nisu bile dovoljne pojedincima u administraciji da se ovakav trivijalni problem riješi, i da učenički rezultati budu ispravno evidentirani.

“Nisu poslušali ni tadašnju pravobraniteljicu koja je prije osam godina lijepo napisala da uvijek valja poštivati najbolji interes djeteta, pa ispada da je najbolji interes učenika 3. ili 4. razreda da se nalazi na istoj ljestvici poretka s učenicima 5. razreda, i da ne dobije priznanje za prvo mjesto”, rekao je Škokić.

Dominikova majka dodaje da nije lijepo da se roditelju govori “ma nije to važno, nemojte se okretati u prošlost, davno je to bilo”, i pita se tko će biti taj državni tajnik, ministar ili premijer koji će narediti da se nekoliko netočnih podataka ispravi i da njen sin dobije dva nedostajuća priznanja za postignuto prvo mjesto, jer je zaista i bio prvi prema tadašnjim pravilnicima.

A što reći za kraj? 

“Mnogi problemi ostaju neriješeni jer ostanu ispod radara skupljajući prašinu u ladicama pojedinaca koji su sami sebi dovoljni. Zato smo i zamolili Vladu da odobri održavanje državnih natjecanja, a ne bi bilo loše ni da obrate pažnju i na davno zaslužena, no učenicima još uvijek uskraćena priznanja, zaključio je Škokić.



Izvor / prilog : otvoreno.hr
  

IZDVOJILI SMO

U eri najboljeg hrvatskog olimpijca Gorana Žužića i njegovih kolega Ive Sluganovića, Filipa Barla i Bruna Rahlea koja je trajala od 2006. do 2009. godine...
  

ZANIMLJIVOSTI

Ivan Krstić je prvi čovjek računalne sigurnosti u Apple-u, početkom stoljeća bio je član Saveza, a da je osobit i neponovljiv znali smo odmah...
Zagrebački računalni savez - Sva prava pridržana | Objave portala nije dozvoljeno prenositi bez prethodnog odobrenja Saveza.