Krajem devedesetih Grad Zagred kao da nije postojao na karti pobjednika državnih natjecanja u informatici, a broj učenika zainteresiranih za programiranje bio je malen. Nova ekipa u Zagrebačkom računalnom savezu odlučila je to promijeniti od ljeta 99'. - Rezultati Grada Zagreba na državnim natjecanjima bili su u potpunom neskladu s društveno gospodarskim potencijalom grada, a broj zainteresiranih učenika za ovo prekrasno područje bio je ispod svake razine, sjeća se tih vremena tajnik saveza Zdravko Škokić.
Napravljena je analiza stanja i projekt "Za hrvatsku darovitost". Osmišljene su mnoge različite aktivnosti, preuzeta je organizacija županijskih natjecanja koja su preseljena na FER, a broj zainteresiranih je u nekoliko godina višestruko povećan. Osim radionica u svim programskim jezicima i ljetnih i zimskih kampova, osmišljeno je i natjecanje ZG.Informatijada Božo Težak, u kojem su sudjelovali učenici od razredne nastave do srednjoškolaca. Na ljetnim kampovima i radionicama profesori informatike učili su zajedno s učenicima i na taj način konkretno ulazili u svijet programiranja, pa i učeći od najboljih natjecatelja. Ključ je u prepoznavanju i usmjeravanju učenika koji se zaista žele baviti nekim područjem U savezu su itekako znali da "nisu svi za sve" i da se doprinos ovom području ne može graditi nametanjem novih obveza kako bi svi počeli programirati. Zdravko će kroz smijeh reći da obvezni dio čak i posebno dragog predmeta može biti 'tlaka' genijalcima jer je primjerice njegov obožavani pjesnik A. G. Matoš ponavljao razred zbog jedinice iz Hrvatskog. - Najvažnije je bilo izlučiti one koji zaista žele programirati, i omogućiti im da uče od znalaca koji i sami žive radost programiranja. To je posve drugačije od rada u nastavi s općom populacijom učenika, dodala je Mihaela Piskač Opančar, višestruka pobjednica "Profa kupa" i autorica stotina sjajnih zadataka, koja je početnoj fazi i sama učila od učenika s natjecateljskim iskustvom.

- A kada je 2006. osvojeno devet prvih i 10 drugih mjesta, a niti jedno treće, pri čemu je 15 učenika osvojilo četvrto ili peto mjesto, bili smo sigurni da od našeg rada ima trajne koristi, ali i znali da će iduća 2007. godina biti definitivno najbolja, dodao je Zdravko. To se i dogodilo, rezultate su ponovili i 2008., a njihov rad našao je mjesto u monografiji o znanstveniku Boži Težaku (1907. - 1980., znanstvenika koji je između ostalog zaslužan za otvaranje prve računalne učionice kasnih šezdesetih godina na malom trgu pokraj kazališne kavane), koja je izašla na stotu obljetnicu njegova rođenja i našla se u rukama polaznika istoimenog ljetnog kampa. Na Fakultetu informatike i računalstva održavane su programerske lige subotama, okupljalo se i do dvije stotine natjecatelja od razredne nastave do srednjoškolaca, a radilo se od 8:30 do 22 sata. Organizirali su i natjecanja u programiranju za profesore, u kojima su sudjelovali programerski entuzijasti, a neki učenici, izvanserijski talenti, natjecali su se ne samo u svojim uzrastnim skupinama, nego i sa starijma od sebe. - Osobiti primjeri su Goran Žužić (kasnije naš najbolji olimpijac u povijesti) i Ivica Kičić, koji je u jednom danu ponekad sudjelovao i u pet natjecanja. Oni su tada bili najbolji od najboljih, i posve je razumljivo da su već kao učenici osmog razreda dobili pozivnicu za sudjelovanje na Hrvatskoj informatičkoj olimpijadi koja je namijenjena srednjoškolcima, rekao nam je Mario Somek, organizator u savezu.

Više