Priču da će se sustav konačno okrenuti potrebama učenika čuli smo mnogo puta. Ali kad u sustavu imamo izvanserijske učenike, najčešće se dogodi da im sustav okrene leđa i kaže-oprosti, ne možeš jer si premlad!

Na informatičku olimpijadu ne mogu zbog pravilnika, a do 2012 su mogli..

Na jednu takvu nepravdu portal Otvoreno.hr upozorio je Zdravko Škokić. Naime na hrvatsku informatičku olimpijadu u pravilu se poziva do 30 učenika. U zajedničkom prednatjecanju od listopada do ožujka sudjeluje 300 do 400 učenika.

“Među njima su i osnovci koji imaju bolje rezultate od 95 posto srednjoškolaca, ali ne smiju na seniorsku olimpijadu-jer su navodno premladi odnosno jer još ne idu u srednju školu. Njihova osobita darovitost ne zanima sustav i oni već godinama ne dobivaju pozivnicu na seniorsku olimpijadu. Umjesto poziva dopisani su sa znakom neslužbeno, kao nadomjestak za zabranu službenog sudjelovanja, a što roditelji najboljih osnovaca nisu i ne žele prihvatiti. Zbog toga je u posljednje tri godine petero vrhunskih osnovaca, juniora, dobilo zabranu sudjelovati na seniorskoj olimpijadi”, upozorava Škokić.

Da je genijalni Bjelorus Gennady Korotkevich kojim slučajem Hrvat, njemu bi IO HSIN-a zabranio da se natječe sa seniorima na HIO sve dok ne upiše 1. razred srednje škole, i tako bi svjetski broj jedan imao samo četiri nastupa na IOI umjesto sedam, u šali će Zdravko.

Zastarjelim razmišljanjima protiv darovitih učenika

Na pitanje tko je odgovorana Škokić odgovara: “svi oni koji su zabrane i uveli a to su tajnik i IO HSIN-a.

“Oni smatraju da su osnovci premladi sve dok ne upišu prvi razred srednje. Za njih nema dileme i njima je sve jasno jer u njihovom pravilniku piše “pozivaju se učenici srednjih škola”, pa na svoj restriktivni način zaključuju da zbog toga smiju sudjelovati samo učenici srednjih škola, a ne i osnovci”, objašnjava Zdravko Škokić, autor projekta ‘Za hrvatsku darovitost’ iz ljeta 1999.

“Svijet ne poznaje zabrane za mlađe. I u pravilima Međunarodne olimpijade (IOI) piše da su namijenjena učenicima srednjih škola, no IOI ih ne tumači u smislu zabrana za osnovce, već na način da je sudjelovanje onemogućeno samo onima koji su stariji od 20 godina, a osnovci, juniori, su redovita i rado viđena pojava. Tako je od 1992. do danas više od 25 osnovaca sudjelovalo u sastavu nacionalnih srednjoškolskih reprezentacija. Nažalost, u Hrvatskoj je posve suprotno jer IO HSIN-a i njegov tajnik te tri riječi iz pravilnika tumači u smislu zabrana za osnovce te suprotno duhu i praksi Međunarodne olimpijade”, objašnjava Škokić problem.

Kada “dođu pred zid”, kreatori zabrana obično pokušaju tiho provući promjene i prikazati se spasiteljima. Pa reći primjerice “evo od iduće godine uvodimo novosti u pozivanju omogućili smo da i osnovci mogu na HIO“. Bio bi i to dobar pomak, iako je iz javno dostupnih podataka vidljivo da su osnovci službeno sudjelovali na HIO od 2004. do 2012. godine, kada je Hrvatska bila među šest najboljih u svijetu, objašnjava Škokić.

Dodaje kako se oni neprestano “vade” na pravilnik, kojeg su uzgred rečeno dvaput mijenjali u posljednje tri godine.

“Zanimljivo je kako im nije im palo na pamet da ispred tri riječi koje tumače kao zapreku za sudjelovanje osnovaca, pozivaju se učenici srednjih škola, dodaju dvije riječi “u pravilu”. Na taj način bi uklonili zapreke, što smo od njih eksplicite tražili, no to im nije bio cilj, nisu se udostojili ni odgovoriti”, smije se Zdravko i dodaje kako nitko razuman ne može dokučiti zašto uporno brane pravo pravilnika da bude istumačen na najgluplji mogući način, odnosno zašto su zabrane “za premladi razred” uopće uvodili 2012. godine, zajedno sa zabranom za učenike razredne nastave dok ne upišu peti razred.

Pravila nisu bezuvjetno obvezujuća

Da izvanserijske talente valja poticati, brusiti i pružati im stvarne prilike te ih nagraditi za ono što su svojim rezultatom zaslužili, tim više ako su mlađi, jednostavna je formula.

Škokić kaže kako pravna struka razumije da pravila koja donose udruženja poput HSIN-a nisu kogentna što znači da nemaju prisilno značenje i nisu bezuvjetno obvezujuća, i da ih valja tumačiti u skladu sa poticajnom svrhom samog događaja radi čije organizacije su uspostavljena, a ne ih predstavljati kao pravno obvezujuće akte, osobito ne protiv najboljeg interesa učenika.

“Na temu zabrana pisali smo mnoge dopise no bez odgovora, a reagirali su i mediji. Državno povjerenstvo se jedne godine proglasilo nenadležnim a druge nije ni odgovorilo, kao ni HSIN, a ministrica MZO i njena zamjenica isto tako nisu reagirali na zamolbe i zahtjev za hitan prijem, već su naš zahtjev uputili u ustanovu koja za to nije nadležna, kažu nam u ZRS-u, i dodaju da im je nerazumljivo zašto bi neki službenik godinama tumačio pravilnik suprotno najboljeg interesa učenika i međunarodnih pravila (IOI), pa na kraju krajeva i najboljeg interesa države koja mu osigurava plaću za njegov rad”.

“Nacionalni savez (HSiN) vode ljudi koji smatraju da su osnovci na Svjetsku olimpijadu dolazili mimo IOI pravila. Odgovorni u MZO to i dalje ne prepoznaju, a naši zahtjevi za žurni prijem kako bi se napokon “zabranio” zabranaški pristup, zajedno s mnogim drugim stvarima ostaju u ladici ili se daju na mišljenje nenadležnim ustanovama – i nikom ništa”, kaže nam Zdravko Škokić.

Naš sugovornik smatra kako se prepreke za one najdarovitije nisu ni smjele uvoditi u sustavu poticanja darovitih.

“Onemogućavanje sudjelovanja osobito darovitih učenika i športaša, glazbenika i drugih, na osnovu dobi je kontraproduktivno. Stoga i ove zabrane za mlade programere napokon valja ukinuti jer u hrvatskom obrazovnom sustavu nisu ni postojale do šk. god. 2012/13.”, kaže.

“Zamislimo da je Janici Kostelić netko pokušao zabraniti da se natječe na ZOI u Naganu 1998. jer je bila premlada… Nije teško nastaviti niz”, rekao je Zdravko Škokić za Otvoreno.